Preporučiti znamenitosti nije teško. Reći sa sigurnošću jesu li pristupačne je teško. Barem kada je Hrvatska u pitanju.
Počnimo, dakle, s lakšim dijelom. Kada biste me pitali što u Hrvatskoj treba vidjeti, nabrojala bih vam ovo:
- 1. Nacionalni park Plitvička jezera – prvi nacionalni park u Hrvatskoj. Prekriven uglavnom šumama, a turistima je najprivlačnije 16 jezera, koje možete doživjeti na sigurnoj udaljenosti sa pješačke staze.
Izvor: kliknite ovdje.
- 2. Dubrovačke zidine – građene su u svrhu obrane, na četiri strane svijeta, zaštićene su kulama. Duge su 1940 m, visoke do 25 m, prema kopnu debljine 4–6 m, a prema moru 1,5–3 m. Građene su od 13. do 17. stoljeća.
Izvor: kliknite ovdje.
- 3. Amfiteatar u Puli* – Pulska arena građena je u prvom stoljeću, u vrijeme vladavine cara Vespazijana, istovremeno kad i Koloseum u Rimu. Eliptičnog je oblika, s glavnom osi dužine 130 metara i kraćom osi 100 metara. U sredini je ravni prostor – borilište, a gledatelji su sjedili na kamenim stepenicama ili stajali u galeriji. Danas se koristi za ljetna događanja, a prima oko 5000 gledatelja.
Izvor: click here.
- 4. Dvorac Trakošćan u Varaždinskoj županiji – Trakošćan je nastao krajem 13. stoljeća u obrambenom sustavu sjeverozapadne Hrvatske kao manja osmatračka utvrda za nadzor puta od Ptuja prema bednjanskoj dolini. Toponim Trakošćan prvi se puta spominje u pisanim dokumentima 1334. godine.
Izvor: kliknite ovdje.
- 5. Dioklecijanova palača u Splitu – Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu. Oko 300. godine podigao ju je rimski car Dioklecijan i u njoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja do smrti.
Izvor: kliknite ovdje.
- 6. Memorijalni centar Muzeja/strong> – Dražena Petrovića u Zagrebu – muzej je posvećen košarkaškom geniju Draženu Petroviću. Petrović je u NBA ligi igrao devedesetih godina, a srebrnu olimpijsku medalju osvojio je kao član hrvatske reprezentacije 1992. godine u Barceloni. Muzej posjetiteljima nudi pregled Petrovićeve životne i sportske karijere. Muzej je otvoren u lipnju 2006.
Izvor: kliknite ovdje.
- 7. Tehnički muzej „Nikola Tesla“ u Zagrebu – muzej prikuplja, štiti i prezentira materijalnu i nematerijalnu tehničku baštinu. U njemu možete saznati pojedinosti iz Teslina života, ali također vidjeti izume i demostraciju pokusa koje je provodi Nikola Tesla. Muzej je osnovan 1954. godine.
Izvor: kliknite ovdje.
- 8. Morske orgulje i Pozdrav suncu u Zadru – Umjetnički glazbeni objekt i eksperimentalni glazbeni instrument koji divne zvukove i melodije stvara snagom ljuljanja morskih valova. Morske orgulje izgledaju kao niz širokih stuba koje vode u more. Sustav rezonantnih komora proizvodi melodije koje istovremeno smiruju i uzbuđuju posjetitelje. Pozdrav suncu sastoji se od 300 višeslojnih staklenih solarnih ploča, koje tijekom dana apsorbiraju sunčevu energiju, a nakon zalaska sunca stvaraju spektakularnu svjetlosnu predstavu uz more. Obje instalacije je osmislio arhitekt Nikola Bašić.
Izvor: kliknite ovdje.
- 9. Plaža Žnjan u Splitu – na plaži Žnjan u Splitu nalazi se dvostruka rampa ali i lift za ulazak u more. Na parkiralištu je 10 mjesta rezervirano za osobe s invaliditetom, a parking je s plažom povezan pristupnom stazom. Plaža je opremljena i suncobranima, posebnim kolicima za ulazak u more, prilagođenim sanitarnim čvorom, tušem i svlačionicom. Na plaži postoji i spasilačka služba.
Izvor: kliknite ovdje.
- 10. Iločki vinogradi – Iločki podrumi nastavljaju više tisućljeća staru tradiciju uzgoja vinove loze i vina visokokvalitetnog sortimenta sa vinograda zapadnih odronaka Fruške gore. Sam grad i okolica su također prepuni obiteljskih gospodarstava s proizvodnjom domaćih vina te kada tome svemu dodamo domaću slavonsku kuhinju, Ilok će postati vaše omiljeno enološko i gastronomsko odredište.
Izvor: kliknite ovdje.
Prijeđimo sada na teži dio, pristupačnost.
Prilagodba kulturnih sadržaja u Hrvatskoj ide vrlo sporo, zbog strogih propisa o očuvanju kulturne baštine.
Neki od tih propisa zabranjuju promjene do te mjere da je postaje nemoguće neka od tih mjesta prilagoditi osobama s invaliditetom. K tome, dojam je li i koliko nešto pristupačno uvelike ovisi o vrsti i težini invaliditeta pojedine osobe.
Tako ja, kao osoba koja se kreće pomoću dva četveronožna štapa mogu reći da su primjerice Plitvička jezera i Dubrovačke zidine djelomično pristupačne.
Plitvička jezera kod imaju pješačku stazu koja je dovoljno široka, ali na mjestima grbava. S obzirom da nema puno mogućnosti za sjesti i odmoriti, staza je prilično zahtjevna. Dubrovačke zidine su neka druga priča; imaju preko 1000 stepenica, koje su strme, kao i puteljci između. No, pozitivno je što putem možete naći mjesto gdje ćete sjesti i odmoriti, a strmije stepenice sa strane imaju i rukohvat.
U istraživanju što vidjeti u Hrvatskoj i koliko je to prilagođeno ipak će vas vjerojatno iznenaditi činjenica da je mnogo lakše doći do podataka o pristupačnosti turističkih objekata (poput hotela) nego doći do podataka o pristupačnosti pojedine kulturne znamenitosti ili prirodne ljepote. Što se tiče kulturnih znamenitosti, najviše podataka postoji za one u Zagrebu, na servisu Pristupačni Zagreb koja ima detaljne informacije, ali ne uvijek ažurirane.
No, nema sumnje, zbog uspomena koje ćete u Hrvatskoj stvoriti, sjećanja na izazove pristupačnosti s kojima ste se susreli postepeno će izblijediti. Ostat će samo dojam da je “Croatia – full of life“.
Autorica: Ivona Šeparović